<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>adriatalk.com &#187; internet kupovina</title>
	<atom:link href="http://www.adriatalk.com/tagovi/internet-kupovina/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://www.adriatalk.com</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Fri, 03 Feb 2012 09:13:39 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.3.1</generator>
		<item>
		<title>Kreirajte svoj pametni telefon</title>
		<link>http://www.adriatalk.com/personalni-pametni-telefoni/</link>
		<comments>http://www.adriatalk.com/personalni-pametni-telefoni/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 21 Feb 2011 12:17:10 +0000</pubDate>
		<dc:creator>admin</dc:creator>
				<category><![CDATA[Tehnologija]]></category>
		<category><![CDATA[elektronsko poslovanje]]></category>
		<category><![CDATA[internet kupovina]]></category>
		<category><![CDATA[web]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.adriatalk.com/?p=2092</guid>
		<description><![CDATA[U toku MWC-a, koji je prošle nedelje završen u Barseloni, otkriven je i najavljen veliki broj novih modela pametnih telefona (smartphones). Svaka nova generacija telefona donosi brojne nove funkcije, verzije operativnih sistema, više memorija, jače procesore itd. Pored svih tih noviteta nekako uvek ostaje utisak da ne postoji idealan telefon, koji ima baš sve što [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[
<div class="topsy_widget_data topsy_theme_blue" style="float: right;margin-left: 0.75em; background: url(data:,%7B%20%22url%22%3A%20%22http%253A%252F%252Fwww.adriatalk.com%252Fpersonalni-pametni-telefoni%252F%22%2C%20%22shorturl%22%3A%20%22http%3A%2F%2Fbit.ly%2FfGLDwd%22%2C%20%22style%22%3A%20%22big%22%2C%20%22title%22%3A%20%22Kreirajte%20svoj%20pametni%20telefon%22%20%7D);"></div>
<p style="text-align: justify;">U toku MWC-a, koji je prošle nedelje završen u Barseloni, otkriven je i najavljen veliki broj novih modela pametnih telefona (smartphones). Svaka nova generacija telefona donosi brojne nove funkcije, verzije operativnih sistema, više memorija, jače procesore itd. Pored svih tih noviteta nekako uvek ostaje utisak da ne postoji idealan telefon, koji ima baš sve što je određenom korisnku potrebno, te da bi bilo najbolje kada bi mogli sami korisnici da kreiraju svoj &#8220;savršen&#8221; telefon. Uskoro će i ovo biti moguće zahvaljujući kompaniji <a target="_blank" title="Synapse-Phones" href="http://synapse-phones.com" target="_blank">Synapse-Phones</a>.</p>
<p style="text-align: justify;">Christopher Brüning, Philipp Ziebart, Eugen Bernhardt koji čine Synapse-Phones, odlučili su da omoguće korisnicima da kreiraju svoj model pametnog telefona. Na <a target="_blank" title="Synapse-Phones" href="http://synapse-phones.com/order.php" target="_blank">njihovom sajtu</a> je moguće na vrlo jednostavan način konfigurisati telefon i naručiti ga. Očekuje se da proizvodnja i dostava telefona počne u prvom kvartalu 2011. godine. Inače, cene ovakvih personalno konfigurisanih telefona kreću se od 299 EUR (sa PDV-om) do maksimalnih 673,89 EUR (sa PDV-om).</p>
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;"><a href="http://www.adriatalk.com/wp-content/uploads/2011/02/synapse-phone.jpg"><img class="alignnone size-full wp-image-2093" title="synapse-phone" src="http://www.adriatalk.com/wp-content/uploads/2011/02/synapse-phone.jpg" alt="synapse phone Kreirajte svoj pametni telefon" width="336" height="344" /></a></p>
<p style="text-align: justify;"><strong><em><span style="text-decoration: underline;">Osnovna konfiguracija obuhvata sledeće</span></em></strong>:</p>
<p style="text-align: justify;"><strong>Operativni sistem: </strong>Android 2.2<br />
<strong>Procesor:</strong> 1Ghz<br />
<strong>Ekran: </strong>10.16cm, dijagonale 4 inča SuperLCD multitouch-sensitive screen sa rezolucijom 480&#215;800 WVGA<br />
<strong>Zvučnici:</strong> 3 ugrađena (Telefon, kamera i noise-reduction)<br />
<strong>Senzori:</strong><br />
- Proximity sensor<br />
- Ambient light sensor<br />
- Accelerometer sensor<br />
- Compass<br />
<strong>GPS:</strong> AGPS<br />
<strong>Dugmići: </strong><br />
- 4 kapacitativna dugmeta ispod ekrana<br />
- Power button<br />
- Dva dugmeta za zvuk sa leve strane<br />
- Dugme za kameru sa desne strane<br />
<strong>Bluetooth:</strong> 2.1<br />
<strong>Slot za proširenje memorije:</strong> microSD memorijska kartica (SD 2.0 kompatibilna). Do 32GB podržano.<br />
<strong>Materijal:</strong> Aluminijum<br />
<strong>U kutiji se nalaze:</strong><br />
- Telefon<br />
- Baterija Battery (koju ste izabrali)<br />
- MicroUSB kabl<br />
- Punjač<br />
- Uputstvo<br />
- Garancija<br />
- Brošura<br />
<strong>Garancija: </strong>3 godine širom sveta garancija</p>
<p style="text-align: justify;">Korisnici sem ove osnovne konfiguracija koja je ista za sve telefone mogu na svom pametnom telefonu konfigurisati sledeće: mrežu (3G, 4G), WLAN, kameru, blic, prednju kameru, multimediju, televiziju, internu memoriju, eksternu memoriju, radnu memoriju, kapacitet baterije, prednje dugmiće (fizički ili kapacitativni) i boju.</p>

]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.adriatalk.com/personalni-pametni-telefoni/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Uticaj blogova na kupovinu</title>
		<link>http://www.adriatalk.com/uticaj-blogova-na-kupovinu/</link>
		<comments>http://www.adriatalk.com/uticaj-blogova-na-kupovinu/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 24 Apr 2010 15:38:26 +0000</pubDate>
		<dc:creator>admin</dc:creator>
				<category><![CDATA[Tehnologija]]></category>
		<category><![CDATA[internet kupovina]]></category>
		<category><![CDATA[uticaj bloga]]></category>
		<category><![CDATA[web]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.adriatalk.com/?p=1523</guid>
		<description><![CDATA[Sudeći prema istraživanju Jupiter Research-a, objavljenim Marketing Charts, kompanije Watershed Publishing, broj onih koji bar jednom mesečno, čitaju blogove, porastao je za 300% u poslednje 4 godine. Prema istraživanju, koje je sponzorisao BuzzLogic, a kojem su doprinele kompanije za istraživanje JupiterResearch i Forrester, ono što ljudi u Americi, pročitaju na blogovima, snažno utiče na njihove [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[
<div class="topsy_widget_data topsy_theme_blue" style="float: right;margin-left: 0.75em; background: url(data:,%7B%20%22url%22%3A%20%22http%253A%252F%252Fwww.adriatalk.com%252Futicaj-blogova-na-kupovinu%252F%22%2C%20%22style%22%3A%20%22big%22%2C%20%22title%22%3A%20%22Uticaj%20blogova%20na%20kupovinu%22%20%7D);"></div>
<p style="text-align: justify;">Sudeći prema istraživanju Jupiter Research-a, objavljenim <a target="_blank" href="http://www.marketingcharts.com/online/blogs-influence-consumer-purchases-more-than-social-networks-6616/">Marketing Charts</a>, kompanije Watershed Publishing, broj onih koji bar jednom mesečno, čitaju blogove, porastao je za 300% u poslednje 4 godine.</p>
<p style="text-align: justify;">Prema istraživanju, koje je sponzorisao BuzzLogic, a kojem su doprinele kompanije za istraživanje JupiterResearch i Forrester, ono što ljudi u Americi, pročitaju na blogovima, snažno utiče na njihove odluke o kupovini, štaviše, blogovi imaju odlučujuću ulogu u navođenju ljudi da izvrše kupovinu. Istraživanje je izvršeno na 2 210 onlajn mušterija, u Americi i nazvano je „Udružene snage Blogova“.</p>
<p style="text-align: justify;">Primera radi, ljudi koji često čitaju blogove, a koji čine 20% onih kojiih čitaju, tvrde da kada je reč o kupovini, veruju u sud njima važnih blogova, tj.  blogova koje oni čitaju, mnogo više nego u sud društvenih mreža.</p>
<p style="text-align: justify;">Dodatna istraživanja, koja je uradila kompanija BuzzLogic, tvrde da 50% onih koji čitaju blogove, smatraju da su blogovi korisni za informacije o kupovini. Takođe, ocene i mišljenje kojima se veruje na blogovima, ne odnose se samo na kupovinu u oblasti tehnologije, već i u drugim ključnim sferama, poput medija i zabave (15%), igrica, igračaka, sportske opreme (14%), turizmu i putovanjima(12%), automobilizmu (11%) i zdravlju (10%).</p>
<p style="text-align: justify;">Prema pomenutim istraživanjima, blogovi zauzimaju važno mesto u ciklusu kupovine i potršnje. Upravo čitanje blogova, smatra se za ključni momenat u kojem potencijalni kupac prelama konačnu odluku da li će nešto kupiti ili ne. 52% onih koji čitaju blogove, potvrdili su ovaj zaključak.<br />
<strong><br />
Uticaj blogova na kupovinu:</strong></p>
<p style="text-align: justify;">- Donošenje odluke o proizvodu ili usluzi: 21%<br />
- Rafiniranje izbora: 19%<br />
- Dobijanje podrške i odgovora: 19%<br />
- Otkrivanje proizvoda i usluga: 17%<br />
- Uveravanje: 14%<br />
- Inspirisanje kupovine: 13%<br />
- Kupovina: 7%</p>
<h2 style="text-align: justify;">Oglašavanje putem blogova i poverenje čitalaca</h2>
<p style="text-align: justify;">Redovni čitaoci blogova, veruju oglasima postavljenim  na blogovima, koji su u ravni sa sponzorisanim rezultatima pretrage. Ukupno 25% redovnih čitalaca tvrdi da veruje oglasima na blogu koji čita, a isto toliko veruje i plaćenim linkovima, a 19% njih tvrdi da veruje oglasima na društvenim mrežama.</p>
<p style="text-align: justify;">Studija takođe pokazuje da oglasi na blogovima podstiču različite aktivnosti:</p>
<p style="text-align: justify;">- 40% čitalaca bloga su preduzeli neku akciju, kao rezultat gledanja oglasa na blogu, a 50% od redovnih čitalaca bloga su to potvrdili.</p>
<p style="text-align: justify;">- Najčešće aktivnosti su: čitanje recenzije proizvoda (17%); traženje više informacija o proizvodu ili usluzi (16%); posete veb sajtu proizvođača ili prodavca (16%).</p>
<h2 style="text-align: justify;">Snažan uticaj na čitaoce putem linkova</h2>
<p style="text-align: justify;">Redovni čitaoci, koriste blogove kao sredstvo za onlajn navigaciju, u otkrivanju sadržaja drugih blogova, a studija je takođe pokazala da:</p>
<p style="text-align: justify;">- 38% redovnih čitalaca, tvrdi da linkove sa bloga smatraju glavnim alatom za otkrivanje novih blog sadržaja.<br />
34% citiranih veb pretraga, a 11%  izjavljenih blog pretraga, su glavni alat za otkrivanje novih blog sadržaja.<br />
- Za redovne čitaoce bloga linkovi ka drugim sajtovima, imaju sličan uticaj kao pouzdana preporuka od neke osobe (odgovor 39% učesnika ankete).</p>
<p style="text-align: justify;">Svaki peti čitalac blogova koristi linkove sa njima već poznatih blogova, za pronalaženje novih blogova.</p>
<p style="text-align: justify;">Blogovi se ne konzumiraju izolovano, već kao deo povezanog razgovora: Skoro polovina (49%) čitalaca blogova i 71% redovnih čitalaca pročitaju više od jednog bloga za redom.</p>

]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.adriatalk.com/uticaj-blogova-na-kupovinu/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>2</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Nove Linux brendirane Visa kreditne kartice</title>
		<link>http://www.adriatalk.com/linux-visa-kreditne-kartice/</link>
		<comments>http://www.adriatalk.com/linux-visa-kreditne-kartice/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 28 Jul 2009 15:20:41 +0000</pubDate>
		<dc:creator>admin</dc:creator>
				<category><![CDATA[Novac]]></category>
		<category><![CDATA[Tehnologija]]></category>
		<category><![CDATA[amerika]]></category>
		<category><![CDATA[banke]]></category>
		<category><![CDATA[elektronsko poslovanje]]></category>
		<category><![CDATA[internet kupovina]]></category>
		<category><![CDATA[linuks]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.adriatalk.com/?p=989</guid>
		<description><![CDATA[Linux fondacija, zadužena za razvoj Linux kernela, je danas objavila da će svojim korisnicima ponuditi brendirane Visa kreditne kartice. Ove kreditne kartice su namenjene svima onima koji žele da podrže aktivnosti Linux fondacije i da izraze svoje opredeljenje za Linux. Blog TechCrunch je preneo izjavu Džima Zemlina, izvršnog direktora Linux fondacije, u kojoj on kaže [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[
<div class="topsy_widget_data topsy_theme_blue" style="float: right;margin-left: 0.75em; background: url(data:,%7B%20%22url%22%3A%20%22http%253A%252F%252Fwww.adriatalk.com%252Flinux-visa-kreditne-kartice%252F%22%2C%20%22style%22%3A%20%22big%22%2C%20%22title%22%3A%20%22Nove%20Linux%20brendirane%20Visa%20kreditne%20kartice%22%20%7D);"></div>
<p style="text-align: justify;"><a target="_blank" rel="attachment wp-att-991" href="http://www.adriatalk.com/linux-visa-kreditne-kartice/linux-visa-kreditne-kartice-2/"><img class="alignleft size-full wp-image-991" title="linux-visa-kreditne kartice" src="http://www.adriatalk.com/wp-content/uploads/2009/07/linux-visa-kreditne-kartice.jpg" alt="linux visa kreditne kartice Nove Linux brendirane Visa kreditne kartice" width="241" height="153" /></a>Linux fondacija, zadužena za razvoj Linux kernela, je danas objavila da će svojim korisnicima ponuditi brendirane Visa kreditne kartice. Ove kreditne kartice su namenjene svima onima koji žele da podrže aktivnosti Linux fondacije i da izraze svoje opredeljenje za Linux. <a title="Linuks kreditne kartice na TechCrunch-u" href="http://www.techcrunch.com/2009/07/28/linux-foundation-launches-branded-credit-card-yes-it-features-tux/" target="_blank">Blog TechCrunch</a> je preneo izjavu Džima Zemlina, izvršnog direktora Linux fondacije, u kojoj on kaže &#8220;da ljudi doprinose razvoju linux kernela na mnogo načina, a sada imaju priliku da identifikuju sebe kao pristalice, tako što će nositi &#8220;Tux-a&#8221; u džepu&#8221;. Kao što ste mogli i da prepostavite na kartici se nalazi pingvin, maskota Linux-a, po imenu Tux. Naravno, sa svim ovim ruku pod ruku ide i finansijska korist za Linux fondaciju.</p>
<p style="text-align: justify;">Linux fondacija je u partnerstvu sa CardPartner-om osmislila ovu kreditnu karticu, dok će distribucija biti poverena UMB banci. Za svaku aktiviranu karticu fondacija će dobiti 50 USD i procenat od svake transakcije načinjene ovom karticom. Sva sredstva koja se budu skupila Linux fondacija će koristiti za sponzorisanje događaja i okupljanja comunnity-ja okupljenog oko linux-a i za sponzorisanje nagradnih putovanja za članove community-a. U Linux fondaciji se nadaju da će sponzorisanje putovanja ubrzati inovacije i popravljanje Linux kernela od strane volontera.</p>
<p style="text-align: justify;">Linux-ove brendirane Visa Platinum kartice će svojim imaocima omogućiti da skupljanjem poena dođu do besplatne robe, avionskih karata i shopping-a u više od stotinu online i offline radnji.</p>
<p style="text-align: justify;">Druge bitne osobine ove kartice su:</p>
<p style="text-align: justify;">- Bez godišnje članarine<br />
- 0% kamate na kupovine i transfere toko prvih 6 meseci korišćenja kartice<br />
- Zaštita kupovine<br />
- Bez odgovornosti za zaštitu neovlašćenje kupovine<br />
- Hitna zamena novca i kartice<br />
- Izveštavanje o izgubljenoj ili ukradenoj kartice<br />
- 24 časovna asistencija na putu<br />
- Garantni menadžment servis<br />
- Zamena izgubljenog prtljaga</p>
<p style="text-align: justify;">Trenutno, VIsa Platinum kreditna kartice je dostupna samo u SAD, ali će u naredni mesecima biti dostupna i stanovnicima drugih zemalja.</p>
<p style="text-align: justify;">Nameće se zaključak da osim, osećaja pripadnosti ova kartica će svojim imaocima pružiti i veliki broj pogodnoti i besplatnih proizvoda i usluga, te je kao takva vredna pažnje ne samo zbog simpatičnog pingvina Tux-a na njoj, nego i po svojim karakteristikama.</p>

]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.adriatalk.com/linux-visa-kreditne-kartice/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Zaštita IT sistema banaka</title>
		<link>http://www.adriatalk.com/informacioni-sistemi-banaka/</link>
		<comments>http://www.adriatalk.com/informacioni-sistemi-banaka/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 06 Apr 2009 11:27:01 +0000</pubDate>
		<dc:creator>admin</dc:creator>
				<category><![CDATA[Tehnologija]]></category>
		<category><![CDATA[banke]]></category>
		<category><![CDATA[elektronsko poslovanje]]></category>
		<category><![CDATA[internet kupovina]]></category>
		<category><![CDATA[saveti]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.adriatalk.com/?p=587</guid>
		<description><![CDATA[U današnje vreme kada je Internet potreban i važan resurs u svim organizacijama, veoma je bitno posvetiti određenu pažnju sigurnosti informacionih sistema. Pri tome firewall-ovi imaju veliku ulogu, jer štite organizacije od brojnih zlonamernih korisnika Interneta. Oni su prva prepreka koju napadač mora proći kako bi dospeo do željog cilja, zaštićenog računara. Odabir željenog firewall-a [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[
<div class="topsy_widget_data topsy_theme_blue" style="float: right;margin-left: 0.75em; background: url(data:,%7B%20%22url%22%3A%20%22http%253A%252F%252Fwww.adriatalk.com%252Finformacioni-sistemi-banaka%252F%22%2C%20%22style%22%3A%20%22big%22%2C%20%22title%22%3A%20%22Za%C5%A1tita%20IT%20sistema%20banaka%22%20%7D);"></div>
<p style="text-align: justify;"><img class="alignleft size-full wp-image-586" title="firewall" src="http://www.adriatalk.com/wp-content/uploads/2009/04/firewall.jpg" alt="firewall Zaštita IT sistema banaka" width="140" height="150" />U današnje vreme kada je Internet potreban i važan resurs u svim organizacijama, veoma je bitno posvetiti određenu pažnju sigurnosti informacionih sistema. Pri tome firewall-ovi imaju veliku ulogu, jer štite organizacije od brojnih zlonamernih korisnika Interneta. Oni su prva prepreka koju napadač mora proći kako bi dospeo do željog cilja, zaštićenog računara. Odabir željenog firewall-a je sve teži čemu pridonosi i sve veći broj nuđenih firewall-a. Firewall-ovi mogu biti komercijalni i besplatni. Komercijalni obično nude lakše konfiguracije i veći broj mogućnosti, dok besplatni su obično beskorisni bez stručnjaka koji bi ih konfigurisali i održavali. U različitim informacionim sistemima, koriste se različite vrste operativnih sistema, Windows i Unix/Linux, ali performanse i mogućnosti firewall-a su u osnovi jednake, pa čak i pojedini proizvođači izrađuju firewall-ove koji rade na oba operativna sistema. Zavisno od potreba organizacija moguće je konfigurisati lokalnu mrežu i firewall koji štiti lokalnu mrežu od neovlašćenih zlonamernih korisnika. Kako su informacije koje poseduje određena organizacija, u ovom slučaju banka, veoma poverljive, proces koji se preduzima da bi se one zaštitile mora biti kontinuiran.</p>
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">Firewall je sigurnosni element smešten između neke lokalne mreže i javne mreže (Interneta), koji je dizajniran kako bi zaštitio poverljive, korporativne i korisničke podatke od neautorizovanih korisnika.</p>
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">Nije nužno da svi korisnici u LAN-u imaju jednaka prava pristupa Internet mreži. Postavljanjem firewall uređaja između dva ili više mrežnih segmenata mogu se kontrolisati i prava pristupa pojedinih korisnika pojedinim delovima mreže. U takvom slučaju firewall je dizajniran da dopušta pristup valjanim zahtevima, blokira sve ostale. Firewall ujedno predstavlja idealno rešenje za kreiranje virtualne privatne mreže jer stvarajući virtualni tunel kroz koji putuju kriptovani podaci, omogućuje sigurnu razmenu osetljivih podataka među dislociranim korisnicima. Firewall je servis koji se tipično sastoji od firewall uređaja i policy-a (pravilnik o zaštiti), koji omogućuje korisniku filtriranje određenih tipova mrežnog prometa sa ciljem da poveća sigurnost i pruži određeni nivo zaštite od provale.</p>
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">Osnovna namena firewall-a je da spreči neautorizovani pristup sa jedne mreže na drugu. U suštini ovo znači unutrašnju zaštitu mreže od Internet-a.</p>
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">Osnova rada firewall-a je u ispitivanju IP paketa koji putuju između klijenta i servera, čime se ostvaruje kontrola toka informacija za svaki servis po IP adresi i portu u oba smera. Firewall je odgovoran za više važnih stvari unutar informacionog sistema:</p>
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">- Mora da implementira politiku sigurnosti. Ako određeno svojstvo nije dozvoljeno, firewall mora da onemogući rad u tom smislu.<br />
- Firewall treba da beleži sumnjive događaje.<br />
- Firewall treba da upozori administratora na pokušaje proboja i kompromitovanja politike sigurnosti<br />
- U nekim slučajevima firewall može da obezbedi statistiku korišćenja</p>
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">Firewal može biti softverski ili hardverski:</p>
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">- Softverski firewall omogućava zaštitu jednog računara, osim u slučaju kada je isti računar predodređen za zaštitu čitave mreže<br />
- Hardverski firewall omogućava zaštitu čitave mreže ili određenog broja računara</p>
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">Za ispravan rad firewall-a, potrebno je precizno odrediti niz pravila koja definišu kakav mrežni promet je dopušten u pojedinom mrežnom segmentu. Takvom politikom se određuje nivo zaštite koji se želi postići implementacijom firewall usluge.</p>
<p style="text-align: justify;">
<h2 style="text-align: center;">Pretnje  bankarskim sistemima</h2>
<p style="text-align: justify;">Razvojem informacionih tehnologija, bankama su pružene mnoge značajne mogućnosti za razvoj novih usluga, kao što je elektronsko bankarstvo i elektronska trgovina. Banke se tokom pružanja usluga elektronskog bankarstva i upotrebe elektronskog novca suočavaju sa određenim setom rizika. Operativni rizik nastaje usled nedostataka u sistemu pouzdanosti i integriteta. Razmatranje sigurnosti je od najvećeg prioriteta, usled mogućnosti internih i eksternih  napada na banku, odnosno njenih sistema i proizvoda. Kontrola pristupa sistemu banke postaje sve kompleksnija, s obzirom na proširenje informacionih sistema, geografske disperznosti pristupnih tačaka sistemu i upotrebe različitih komunikacionih puteva. Neautorizovani pristup sistemu banke od strane neovlašćenih lica, može prouzrokovati zloupotrebu poverljivih informacija, ali i pritupiti sistemu i ubaciti virus u njega, što dovodi do oštećenja ili uništenja bankarskog sistema ili podataka. Banke mogu da primene određene mere za upravljanje rizikom. Moguće je primeniti sigurnosne komunikativne mere, kao što su firewall, lozinke, tehnologiju enkripcije i autorizaciju korisnika. Zaštita je bazirana na implementaciji adekvatnih sigurnosnih mehanizama i mera za inetrne procese.</p>
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">Jedan od najvećih problema vezanih za zaštitu bankarskih sistema predstavljaju trojanski konji. Bankarski trojanci jedna su od najopasnijih vrsta zloćudnih programa danas. Ovi zloćudni programi specijalizovani su za krađu podataka koji se koriste za bankarske transakcije na Internetu. Oni koriste napredne tehnike kao što su HTML (Hypertext Markup Language ) inekcija, kako bi izvukli iz korisnika podatke kao što su PIN ( Personal Identification Number ) brojevi, lozinke, brojevi kreditnih kartica i drugi osteljivi podaci. Trenutno ne postoji efikasna zaštita protiv njih, pa se niti jedan korisnik internet bankarstva danas ne može osećati sigurnim.</p>
<p style="text-align: justify;">Kao najveća pretnja bankarskim informacionim sistemima izdvaja se Limbo trojanac. Trojanski konj Limbo otkriven je još u januaru 2007. godine. Do daanas je otkriveno više različitih vrsta ovog trojanca pa je takođe poznat i po imenu Nethell, Bankolimb, PWS-Banker i dr. Glavni cilj napada ovog trojanca su bankarski sistemi. On se integriše u web pretraživač koristeći tehniku ubacivanja HTML. Formularima koje na webu prikazuje bankarska institucija, u stvarnom vremenu, dodaju se nova polja koja od korisnika traže osetljive podatke. Tehnika HTML inekcije je upravo ono što razlikuje napad Limbo trojancem od drugih napada. S obzirom da Limbo menja stranicu banke u stvarnom vremenu ovakav napad može prevariti i iskusnije korisnike i baš zato je efikasan. Za ulazak na sistem žrtve ovaj trojanac se koristi standardnim metodama poput instalacije naizgled korisnih programskig dodataka web pretraživača  (npr. instalacija kodeka za gledanje video datoteka unutar pretraživača) kao i drugim, za korisnika nevidljivim metodama. Iako se pretpostavlja da je već naneo znatnu štetu raznim finansijskim intitucijama koje napada, u medijima još nije objavljen ni jedan takav slučaj. To je razumljivo s obzirom da bankarske institucije često sakrivaju takve događaje od medija zbog straha od narušavanja ugleda.</p>
<p style="text-align: justify;">Limbo se sastoji od tri modula:</p>
<p style="text-align: justify;">- Helper.dll &#8211; jezgro trojanskog konja<br />
- Helper.xml &#8211; konfiguracijska datoteka<br />
- Control Panel &#8211; aplikacija koja sakuplja podatke i šalje naredbe pojedinim vrstama trojanaca na zaraženim računarima</p>
<p style="text-align: justify;">Podaci koje Limbo krade sa korisničkih računara variraju od PIN-ova i lozinki do brojeva kreditnih kartica, e-mail adresa koje se mogu koristiti za slanje neželjene pošte (spam).</p>
<h2 style="text-align: center;">Firewall u bankarskim sistemima</h2>
<p style="text-align: justify;">Jedan od najpouzdanijih firewall uređaja koji se koristi u bankarskim informacionim sistemima predstavlja zaštitni zid kompanije Cisco.</p>
<p style="text-align: justify;">Cisco firewall je multifunkcijski uređaj za bezbednost mreže, koji nudi širinu i dubinu zaštite za preduzeća svih veličina.</p>
<p style="text-align: justify;">Njihov aktivni način odbrane od pretnji pomaže u sprečavanju širenja napada na celu korporativnu mrežu, pomažući kompaniji da zaštiti razne segmente mreže.</p>
<p style="text-align: justify;">Cisco ASA 5505 je projektovan da obezbedi bezbednosne usluge visokih performansi u okruženju širokopojasnih mreža nove generacije. On nudi propusnu moć firewall-a od 150 megabita u sekundi (Mbps) i 100 Mbps kada je u pitanju propusna moć IPsec VPN (Virtual Private Network) saobraćaja. Može da funkcioniše kao hardverski VPN klijent, omogućujući pojednostavljeno upravljanje.</p>
<p style="text-align: justify;">Takođe sadrži i hardversko ubrzanje SSL (Secure Socket Layer) VPN usluga, ugrađen svič sa 810/100 priključaka koji podržava stvaranje više bezbednosnih zona, uz dva ugrađena Power over Ethernet (PoE) priključka.</p>
<p style="text-align: justify;">Cisco ASA 5550 proširuje vrhunske firewall IPsec/VPN usluge da bi podržao mrežno okruženje velikih sistema. Ovaj uređaj može da obezbedi više od 1,2 gigabita u sekundi (Gbps) firewall propusnog opsega i podržava više od 200 virtualnih lokalnih mreža (VLAN), što omogućava bankarskim institucijama da izdele mrežu u brojne zone visokih performansi čime se povećava bezbednost. Uređaj nudi visoko skalabilne (svojstvo sistema da se može prilagođavati povećanju i smanjenju opterećenja) VPN usluge, uz podršku za i do 5 000 IPsec i SSL VPN klijenata po uređaju. Zahvaljujući VPN grupisanju i mogućnostima uravnoteženja opterećenja, banke mogu da grupišu i do 10 uređaja Cisco ASA 5550, obezbeđujući podršku  za maksimalnih 50 000 konkurentnih  IPsec i SSL VPN korisnika.</p>
<p style="text-align: justify;">Koristeći Cisco ASA uređaje preko Cisco ASA 7.2 softvera, bankarske institucije mogu da prošire primenu robusne bezbednosti na celu mrežu. Ova verzija softvera nudi više od 50 bezbednosnih funkcija koje poboljšavaju aplikacione firewall funkcije, daljinski pristup putem VPN, visoku dostupnost, integraciju mreže i mogućnost upravljanja. Neka od najznačajnijih poboljšanja obuhvataju firewall usluge u aplikacijskom sloju i integraciju usluga Cisco Network Admission Control (NAC). Cisco firewall usluge u sloju aplikacija daju bankama veću kontrolu nad aplikacijama i pomažu u sprečavanju upada u korporativne mreže.</p>
<p style="text-align: justify;">One poboljšavaju zaštitu aplikacionih protokola kao što su web, e-mail, protokol za prenos glasa putem Interneta (VoIP), instant messaging, prenos datoteka i mrežni protokol kompanije Microsoft. Zahvaljujući podršci uređaja Cisco ASA za Cisco NAC rešenja, nad korisnicima i uređajima koji pristupaju mreži putem IPsec i SSL VPN primenjuje se sveobuhvatna procena sigurnosnih pretnji koje oni mogu da unesu u mrežu. Ova procena obuhvata potvrdu postojanja odgovarajućih ažuriranja bezbednosnog softvera i operativnog sistema pre davanja prava pristupa.</p>
<p style="text-align: justify;">Cisco ASA 5500 nudi fleksibilno upravljanje putem softvera Cisco Adaptive Security Device Manager (ASDM). Cisco ASDM 5.2 podržava sve nove mogućnosti softvera Cisco ASA 7.2, ai sam nudi brojna poboljšanja, kao što je novi pomoćni program Packet Tracer koji značajno poboljšava efikanost prilikom pronalaženja problema. Packet Tracer vrši analizu načina obrade paketa unutar uređaja sesije Cisco ASA 5500 korak po korak i može da prepozna i otkloni greške u konfigurisanju. Pomoću modula Content Security and Control Security Services (CSC SSM) preko uređaja Cisco ASA 5500, Cisco je poboljšao anti-malware zaštitu, ali i anti-spam zaštitu putem usluge Network Reputation Services (NRS), koja može da zaustavi i do 80% neželjene pošte pre nego što ona preplavi korporativnu mrežu. Novi softver takođe omogućuje centralizovano upravljanje CSC modulom pute korporativen mreže, zasnovano na programu Trade Micro Control Manager.</p>
<p style="text-align: justify;">Nova firewall poboljšanja omogućuju IT službi da otkriva i kontroliše neposlovne aplikacije, da smanji širenje crva i da zaštiti propusni opseg WAN mreže. Poboljšanja point-to-point aplikacionog firewall-a obuhvataju definicije protokola za aplikacije BitTorrent, eDonkey, Fast Track, Gnutella, kao i mogućnost instalacije budućih definicija bez potrebe za smanjenjem softvera. Osim toga, stalno objedinjavanje  IP usluga i bezbednosnih funkcija u okviru rutera, omogućuje da firewall kontroliše brzine prenosa, obezbeđujući neprevaziđenu kontrolu nad korišćenjem propusnog opsega WAN mreže.</p>
<p style="text-align: justify;"><strong>Autor:</strong> Nebojša Popov</p>

]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.adriatalk.com/informacioni-sistemi-banaka/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Google kupuje Twitter?</title>
		<link>http://www.adriatalk.com/google-kupuje-twitter/</link>
		<comments>http://www.adriatalk.com/google-kupuje-twitter/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 04 Apr 2009 16:55:05 +0000</pubDate>
		<dc:creator>admin</dc:creator>
				<category><![CDATA[Novac]]></category>
		<category><![CDATA[Tehnologija]]></category>
		<category><![CDATA[elektronsko poslovanje]]></category>
		<category><![CDATA[facebook]]></category>
		<category><![CDATA[google]]></category>
		<category><![CDATA[internet kupovina]]></category>
		<category><![CDATA[twitter]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.adriatalk.com/?p=583</guid>
		<description><![CDATA[Protekle nedelje je bilo dosta nagađanja o kupovini Twitter-a od strane Google-a. Majkl Arington na svom blogu TechCrunch je prvi objavio ovu vest i započeo javnu debatu oko kupovine Twitter-a. On procenjuje da CEO Twitter-a Evan Vilijams ne bi prodao ovaj servis ni za $1 milijardu. Kako g-din Arington kaže Evan će možda trepnuti na [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[
<div class="topsy_widget_data topsy_theme_blue" style="float: right;margin-left: 0.75em; background: url(data:,%7B%20%22url%22%3A%20%22http%253A%252F%252Fwww.adriatalk.com%252Fgoogle-kupuje-twitter%252F%22%2C%20%22style%22%3A%20%22big%22%2C%20%22title%22%3A%20%22Google%20kupuje%20Twitter%3F%22%20%7D);"></div>
<p style="text-align: justify;"><img class="alignleft size-full wp-image-582" title="twitter-google" src="http://www.adriatalk.com/wp-content/uploads/2009/04/twitter-google.gif" alt="twitter google Google kupuje Twitter?" width="150" height="150" />Protekle nedelje je bilo dosta nagađanja o kupovini <a target="_blank" title="Twitter" href="http://www.twitter.com" target="_blank">Twitter-a</a> od strane <a target="_blank" title="Gugl" href="http://www.google.com" target="_blank">Google-a</a>. <a target="_blank" title="Majkl Arington" href="http://www.crunchbase.com/person/michael-arrington" target="_blank">Majkl Arington</a> na svom blogu <a target="_blank" title="Google preuzima Twitter" href="http://www.techcrunch.com/2009/04/02/sources-google-in-late-stage-talks-to-buy-twitter/" target="_blank">TechCrunch</a> je prvi objavio ovu vest i započeo javnu debatu oko kupovine <a target="_blank" title="Twitter" href="http://www.twitter.com" target="_blank">Twitter-a</a>. On procenjuje da CEO <a target="_blank" title="Twitter" href="http://www.twitter.com" target="_blank">Twitter-a</a> Evan Vilijams ne bi prodao ovaj servis ni za $1 milijardu. Kako g-din Arington kaže Evan će možda trepnuti na pomen ovolike cifre, ali će je glatko odbiti. Da podsetimo prošle godine Twitter je bio na meti najveće društvene mreže današnjice <a target="_blank" title="Facebook" href="http://www.facebook.com" target="_blank">Facebook-a</a>, ali su pregovori obustavljeni, najverovatnije zbog finansijskih uslova koji su bili ponuđeni, što je dokaz da je rukovodstvo <a target="_blank" title="Twitter" href="http://www.twitter.com" target="_blank">Twitter-a</a> otvoreno za pregovore.</p>
<p style="text-align: justify;">Očekuje se da će u trku za Twitter ući i softverski gigant <a target="_blank" title="Majkrosoft" href="http://www.microsoft.com" target="_blank">Microsoft</a>, koji na internetu u mnogome kaska za web behemutom Google-om. Međutim, procenjuje se da mnogo veće šanse u trci za preuzimanjem Twitter-a ima kompanija Google, pogotovo kada se zna da su osnivači Twitter-a Evan Vilijams i Biz Stoun već prodali svoj prethodni servis (blogger.com) Google-u, tako da su mnogo bliži kompaniji Google, nego <a target="_blank" title="Majkrosoft" href="http://www.microsoft.com" target="_blank">Microsoft-u</a>. Ukoliko Google preuzme Twitter to bi za Microsoft proizvelo veliki zaostatak na polju internet pretrage, zato se očekuje da Microsoft neće sedeti skrštenih ruku, pa makar to značilo i da je potrebno da odvoje više od $1 milijardu, za preuzimanje Twitter-a. Čini se da Microsoft malo zaostaje u ovoj trci, imajući u vidu nezvanične informacije da su Twitter i Google već u ranoj fazi pregovora, i čak pregovaraju o drugoj opciji &#8211; zajedničkom radu na razvoju Google pretrage u realnom vremenu. Sve u svemu, vreme će pokazati koliko su glasine istinite i da li će uopšte Twitter biti preuzet ili se rađa veliki globalni internet igrač, za šta Twitter svakako ima predispozicije.</p>
<h2 style="text-align: justify;">Zašto je Twitter bitan kompaniji Google?</h2>
<p style="text-align: justify;">Milioni poruka koje upute korisnici Twitter-a bi mogli da postanu sledeći benchmark za veliki broj proizvoda i usluga na internetu, jer obezbeđuju iskustva i mišljenja ljudi u realnom vremenu. Ukoliko ste korisnik Twitter-a koji &#8220;prati tvitove&#8221; velikih svetskih kompanija, primetili ste da su neke od njih svoje marketinške kampanje zasnovale isključivo na &#8220;tvitovanju&#8221;.</p>
<p style="text-align: justify;">Twitter će u budućnosti omogućiti komunikaciju kompanija sa ciljnim grupama u realnom vremenu i uz minimum troškova. Sa druge strane korisnici će se obraćati svojim prijateljima, poznanicima, ali i nepoznatim ljudima na Twitter-u za savete i preporuke pri kupovini ili korišćenju usluga. Prednost ovog servisa je što se sve dešava u realnom vremenu, pa je moguće informisati korisnike, dobiti odgovor na bilo koje pitanje, feedback na novi proizvod ili uslugu skoro istog trenutka kada ste poslali vaš &#8220;tvit&#8221;. Ljudi traže informaciju, kompanije traže povratnu informaciju i to je veoma vredno. Toliko vredno da je Twitter u zadnjoj rundi finansiranja sakupio $250 miliona.</p>
<p style="text-align: justify;">Twitter bi mogao da postane veoma interesantan i klasičnim medijima, sa obzirom da im je omogućeno plasiranje ekskluzivnih vesti putem Twitter-a neposredno po događaju. Dakle, štampani mediji i televizije neće više morati da čekaju štampu ili montažu emisija da bi svojim gledaocima ili čitaocima obezbedili informaciju, što će se odražiti na lojalnost auditorijuma nekom mediju, a samim tim i veću gledanost, odnosno čitanost osnovnog proizvoda ovih kuća. Kao primer izdvajamo poznati američki dnevni list New York Times, koji preko svog kanala plasira veliki broj &#8220;tvitova&#8221;, koji sadrže linkove ka stranama web izdanja N.Y. Times-a, na kojima često možete zateći kratak tekst i obaveštenje da će ceo izveštaj ili cela vest biti uskoro dostupna.</p>
<p style="text-align: justify;">Poslovni model Twitter-a će se bazirati na razvoju i širenju baze korisnika i indeksiranju njihovih tvitova. Svi tvitovi sada su dostupni preko Twitter-ovog pretraživača na adresi search.twitter.com. U julu 2008. godine Twitter je preuzeo pretraživač Summize, čija je core tehnologija iskorišćena za pretraživanje Twittera. Summize je indeksirao ocene i diskusije na blogovima, kako bi omogućio sumarne kritike za muziku, knjige, filmove proizvode i dr. Kao takav ovaj servis se idealno uklapa u Twitter-ov poslovni model. Kao što je već naglašeno korisnici su gladni informacija, a kompanije povratnih informacija, a to Twitter zna. Njihov cilj je komercijalizacija pretrage brzo rastuće baze korisnika i tvitova.</p>
<p style="text-align: justify;">Preko 40 odsto svih prihoda od reklamiranja na internetu je ostvareno reklamiranjem na rezultatima pretrage (uglavnom kompanije Google). Twitter želi deo ovog velikog kolača, što je realno ostvarivo, pogotovo imajući u vidu da su rezultati pretrage Twitter-a zasnovani na emocijama i realnim mišljenjima i stavovima korisnika. Pretraga emocija o kompanijama, proizvodima, uslugama i brendovima bi mogla da donese Twitter-u velike prihode u budućnosti.</p>
<p style="text-align: justify;">Zbog gore navedenih funkcionalnosti Twitter-a Google bi mogao da bude spreman da plati i mnogo više of $1 milijardu, jer potencijal Twitter-ove pretrage bi vrlo brzo isplatio investiciju kompanije Google u akviziciju ovog servisa. U slučaju preuzimanja, Google bi dobio novu stepenicu u razvoju svog &#8220;core&#8221; proizvoda (pretrage) i to po veoma niskoj ceni, na veliki potencijal za reklamiranje i ostvarivanje prihoda.</p>
<p style="text-align: justify;">Ono što bi eventualno moglo da odvrati vlasnike Twitter-a od prodaje je upravo veliki potencijal i potencijalno ogrmoni prihodi od reklamiranja. Rukovodstvo Twitter-a je pokazalo da im ne predstavlja veliki problem da skupe velike količine novaca od investitora za dalji razvoj, tako da u ovom trenutku ne možemo da se setimo razloga zbog kojih bi Evan Vilijams i Biz Stoun bili primorani da prodaju svoju &#8220;zlatnu koku&#8221;. Twitter bi mogao vrlo brzo da donese revoluciju u pretrazi i reklamiranju, i da se izdvoji kao veoma značajan igrač na globalnom internet tržištu, kao što je svojevremeno to uradio Facebook.</p>
<p style="text-align: justify;">Facebook je pokazao da je moguće zaraditi na velikoj bazi korisnika, Google je pokazao da je nebo granica prihodima od reklamiranja na pretraživačima, a Twitter bi mogao da uzme sve najbolje iz poslovnih modela ove dve kompanije i da sebe pozicionira na tržištu.</p>

]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.adriatalk.com/google-kupuje-twitter/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>3</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Kupovina preko interneta u Srbiji</title>
		<link>http://www.adriatalk.com/kupovina-preko-interneta-u-srbiji/</link>
		<comments>http://www.adriatalk.com/kupovina-preko-interneta-u-srbiji/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 11 Mar 2009 15:44:12 +0000</pubDate>
		<dc:creator>admin</dc:creator>
				<category><![CDATA[Novac]]></category>
		<category><![CDATA[Tehnologija]]></category>
		<category><![CDATA[banke]]></category>
		<category><![CDATA[elektronsko poslovanje]]></category>
		<category><![CDATA[internet kupovina]]></category>
		<category><![CDATA[saveti]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.adriatalk.com/?p=334</guid>
		<description><![CDATA[Kupovina preko interneta postaje sve popularnija u Srbiji. Istraživanje, koje je sprovela Visa prošle godine, je potvrdilo rast popularnosti kupovine proizvoda i usluga putem interneta u našoj zemlji. Većina ispitanika je izjavila da najviše vodi računa o sigurnosti prilikom plaćanja i da uglavnom preko interneta kupuju knjige, časopise i muziku. Gotovo sva kupovina koju Srbi [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[
<div class="topsy_widget_data topsy_theme_blue" style="float: right;margin-left: 0.75em; background: url(data:,%7B%20%22url%22%3A%20%22http%253A%252F%252Fwww.adriatalk.com%252Fkupovina-preko-interneta-u-srbiji%252F%22%2C%20%22style%22%3A%20%22big%22%2C%20%22title%22%3A%20%22Kupovina%20preko%20interneta%20u%20Srbiji%22%20%7D);"></div>
<p style="text-align: justify;"><img class="alignleft size-thumbnail wp-image-337" title="internet-kupovina" src="http://www.adriatalk.com/wp-content/uploads/2009/03/internet-kupovina-150x150.jpg" alt="internet kupovina 150x150 Kupovina preko interneta u Srbiji" width="150" height="150" />Kupovina preko interneta postaje sve popularnija u Srbiji. Istraživanje, koje je sprovela Visa prošle godine, je potvrdilo rast popularnosti kupovine proizvoda i usluga putem interneta u našoj zemlji. Većina ispitanika je izjavila da najviše vodi računa o sigurnosti prilikom plaćanja i da uglavnom preko interneta kupuju knjige, časopise i muziku. Gotovo sva kupovina koju Srbi obavljaju preko interneta obavlja se na inostranim sajtovima, što je razumljivo jer je mali broj domaćih sajtova koji imaju znak &#8220;Verified by Visa&#8221;, kom kupci i najviše veruju. Kompanija Visa je došla do vrlo zanimljivog podatka da muškarci uglavnom koriste njihove debitne kartice, dok se žene češće odlučuju za kreditne Visa kartice prilikom internet šopinga.</p>
<p style="text-align: justify;">U Srbiji već postoje kompanije koje su razvile svoj sistem plaćanja pre interneta, među kojima su najpoznatiji PakomPay i Pexim eMS. Implementiranje PakomPay-a je podeljeno u četiri paketa: Light, Standard, Pro i Flat. Tabela naknada za korišćenje PakomPay sistema je data u donjoj tabeli.</p>
<table id="Table2" class="MsoNormalTable" style="width: 70%; text-align: justify;" border="0" cellpadding="0">
<tbody>
<tr>
<td style="padding: 1.5pt; background: #ebebeb none repeat scroll 0% 0%;" valign="top"></td>
<td style="padding: 1.5pt; background: #ebebeb none repeat scroll 0% 0%;" valign="top">
<p class="MsoNormal" style="text-align: center;" align="center"><span style="font-size: 7.5pt; color: #333333; font-family: 'Verdana','sans-serif';"> Promo (*)</span></p>
</td>
<td style="padding: 1.5pt; background: #ebebeb none repeat scroll 0% 0%;" valign="top">
<p class="MsoNormal" style="text-align: center;" align="center"><span style="font-size: 7.5pt; color: #333333; font-family: 'Verdana','sans-serif';"> Light</span></p>
</td>
<td style="padding: 1.5pt; background: #ebebeb none repeat scroll 0% 0%; width: 69.75pt;" width="93" valign="top">
<p class="MsoNormal" style="text-align: center;" align="center"><span style="font-size: 7.5pt; color: #333333; font-family: 'Verdana','sans-serif';"> Standard</span></p>
</td>
<td style="padding: 1.5pt; background: #ebebeb none repeat scroll 0% 0%;" valign="top">
<p class="MsoNormal" style="text-align: center;" align="center"><span style="font-size: 7.5pt; color: #333333; font-family: 'Verdana','sans-serif';"> Pro</span></p>
</td>
<td style="padding: 1.5pt; background: #ebebeb none repeat scroll 0% 0%;" valign="top">
<p class="MsoNormal" style="text-align: center;" align="center"><span style="font-size: 7.5pt; color: #333333; font-family: 'Verdana','sans-serif';"> Flat</span></p>
</td>
</tr>
<tr>
<td style="padding: 1.5pt; background: #f7f7f7 none repeat scroll 0% 0%;" valign="top">
<p class="MsoNormal" style="text-align: right;" align="right"><span style="font-size: 7.5pt; color: #333333; font-family: 'Verdana','sans-serif';"> Otvaranje naloga:<br />
(jednokratno)</span></td>
<td style="padding: 1.5pt; background: #f7f7f7 none repeat scroll 0% 0%;" valign="top">
<p class="MsoNormal" style="text-align: right;" align="right"><span style="font-size: 7.5pt; color: #333333; font-family: 'Verdana','sans-serif';"> 799,00 </span></p>
</td>
<td style="padding: 1.5pt; background: #f7f7f7 none repeat scroll 0% 0%;" valign="top">
<p class="MsoNormal" style="text-align: right;" align="right"><span style="font-size: 7.5pt; color: #333333; font-family: 'Verdana','sans-serif';"> 29.800,00 </span></p>
</td>
<td style="padding: 1.5pt; background: #f7f7f7 none repeat scroll 0% 0%; width: 69.75pt;" width="93" valign="top">
<p class="MsoNormal" style="text-align: right;" align="right"><span style="font-size: 7.5pt; color: #333333; font-family: 'Verdana','sans-serif';"> 29.800,00</span></p>
</td>
<td style="padding: 1.5pt; background: #f7f7f7 none repeat scroll 0% 0%;" valign="top">
<p class="MsoNormal" style="text-align: right;" align="right"><span style="font-size: 7.5pt; color: #333333; font-family: 'Verdana','sans-serif';"> 29.800,00</span></p>
</td>
<td style="padding: 1.5pt; background: #f7f7f7 none repeat scroll 0% 0%;" valign="top">
<p class="MsoNormal" style="text-align: right;" align="right"><span style="font-size: 7.5pt; color: #333333; font-family: 'Verdana','sans-serif';"> 29.800,00</span></p>
</td>
</tr>
<tr>
<td style="padding: 1.5pt; background: #f7f7f7 none repeat scroll 0% 0%;" valign="top">
<p class="MsoNormal" style="text-align: right;" align="right"><span style="font-size: 7.5pt; color: #333333; font-family: 'Verdana','sans-serif';"> Mesečno održavanje:<br />
(jednom mesečno)</span></td>
<td style="padding: 1.5pt; background: #f7f7f7 none repeat scroll 0% 0%;" valign="top">
<p class="MsoNormal" style="text-align: right;" align="right"><span style="font-size: 7.5pt; color: #333333; font-family: 'Verdana','sans-serif';"> 0,00</span></p>
</td>
<td style="padding: 1.5pt; background: #f7f7f7 none repeat scroll 0% 0%;" valign="top">
<p class="MsoNormal" style="text-align: right;" align="right"><span style="font-size: 7.5pt; color: #333333; font-family: 'Verdana','sans-serif';"> 0,00</span></p>
</td>
<td style="padding: 1.5pt; background: #f7f7f7 none repeat scroll 0% 0%; width: 69.75pt;" width="93" valign="top">
<p class="MsoNormal" style="text-align: right;" align="right"><span style="font-size: 7.5pt; color: #333333; font-family: 'Verdana','sans-serif';"> 1.960,00</span></p>
</td>
<td style="padding: 1.5pt; background: #f7f7f7 none repeat scroll 0% 0%;" valign="top">
<p class="MsoNormal" style="text-align: right;" align="right"><span style="font-size: 7.5pt; color: #333333; font-family: 'Verdana','sans-serif';"> 3.920,00</span></p>
</td>
<td style="padding: 1.5pt; background: #f7f7f7 none repeat scroll 0% 0%;" valign="top">
<p class="MsoNormal" style="text-align: right;" align="right"><span style="font-size: 7.5pt; color: #333333; font-family: 'Verdana','sans-serif';"> 36.600,00</span></p>
</td>
</tr>
<tr>
<td style="padding: 1.5pt; background: #f7f7f7 none repeat scroll 0% 0%;" valign="top">
<p class="MsoNormal" style="text-align: right;" align="right"><span style="font-size: 7.5pt; color: #333333; font-family: 'Verdana','sans-serif';"> Provizija po transakciji:<br />
(procenat)</span></td>
<td style="padding: 1.5pt; background: #f7f7f7 none repeat scroll 0% 0%;" valign="top">
<p class="MsoNormal" style="text-align: right;" align="center"><span style="font-size: 7.5pt; color: #333333; font-family: 'Verdana','sans-serif';"> <strong>0%</strong></span></p>
</td>
<td style="padding: 1.5pt; background: #f7f7f7 none repeat scroll 0% 0%;" valign="top">
<p class="MsoNormal" style="text-align: right;" align="center"><span style="font-size: 7.5pt; color: #333333; font-family: 'Verdana','sans-serif';"> 6%</span></p>
</td>
<td style="padding: 1.5pt; background: #f7f7f7 none repeat scroll 0% 0%; width: 69.75pt;" width="93" valign="top">
<p class="MsoNormal" style="text-align: right;" align="center"><span style="font-size: 7.5pt; color: #333333; font-family: 'Verdana','sans-serif';"> 1.90%</span></p>
</td>
<td style="padding: 1.5pt; background: #f7f7f7 none repeat scroll 0% 0%;" valign="top">
<p class="MsoNormal" style="text-align: right;" align="center"><span style="font-size: 7.5pt; color: #333333; font-family: 'Verdana','sans-serif';"> 0.90%</span></p>
</td>
<td style="padding: 1.5pt; background: #f7f7f7 none repeat scroll 0% 0%;" valign="top">
<p class="MsoNormal" style="text-align: right;" align="center"><span style="font-size: 7.5pt; color: #333333; font-family: 'Verdana','sans-serif';"> 0%</span></p>
</td>
</tr>
<tr>
<td style="padding: 1.5pt; background: #f7f7f7 none repeat scroll 0% 0%;" valign="top">
<p class="MsoNormal" style="text-align: right;" align="right"><span style="font-size: 7.5pt; color: #333333; font-family: 'Verdana','sans-serif';"> Naknada po transakciji:<br />
(fiksno)</span></td>
<td style="padding: 1.5pt; background: #f7f7f7 none repeat scroll 0% 0%;" valign="top">
<p class="MsoNormal" style="text-align: right;" align="center"><span style="font-size: 7.5pt; color: #333333; font-family: 'Verdana','sans-serif';"> 0,00</span></p>
</td>
<td style="padding: 1.5pt; background: #f7f7f7 none repeat scroll 0% 0%;" valign="top">
<p class="MsoNormal" style="text-align: right;" align="center"><span style="font-size: 7.5pt; color: #333333; font-family: 'Verdana','sans-serif';"> 30,00</span></p>
</td>
<td style="padding: 1.5pt; background: #f7f7f7 none repeat scroll 0% 0%;" valign="top">
<p class="MsoNormal" style="text-align: right;" align="center"><span style="font-size: 7.5pt; color: #333333; font-family: 'Verdana','sans-serif';"> 30,00</span></p>
</td>
<td style="padding: 1.5pt; background: #f7f7f7 none repeat scroll 0% 0%;" valign="top">
<p class="MsoNormal" style="text-align: right;" align="center"><span style="font-size: 7.5pt; color: #333333; font-family: 'Verdana','sans-serif';"> 30,00</span></p>
</td>
<td style="padding: 1.5pt; background: #f7f7f7 none repeat scroll 0% 0%;" valign="top">
<p class="MsoNormal" style="text-align: right;" align="center"><span style="font-size: 7.5pt; color: #333333; font-family: 'Verdana','sans-serif';"> 0,00</span></p>
</td>
</tr>
<tr>
<td style="padding: 1.5pt;" colspan="6" valign="top">
<p class="MsoNormal" style="text-align: right;" align="right"><span style="font-size: 7.5pt; color: #333333; font-family: 'Verdana','sans-serif';"> &#8211; sve cene su u dinarima bez uračunatog PDV-a </span></p>
</td>
</tr>
</tbody>
</table>
<p style="text-align: justify;">
<p style="text-align: justify;">Jedina banka koja u svojoj ponudi ima rešenje za e-trgovinu je Banca Intesa, međutim zbog strogih zahteva za implementaciju ova opcija nije dostupna velikom broju internet preduzetnika. Naime, uslovi za uključivanje u Banca Intesa E-Commerce sistem su sledeći: kompanija mora biti registrovana za delatnost barem dve godine, da bude klijent banke barem pola godine i da ostvaruje prihod veći od 500.000€ i ostvarenu neto dobit.</p>
<h2 style="text-align: justify;">Web prodavnice sa podrškom online plaćanju u Srbiji</h2>
<p style="text-align: justify;">Preko <strong>PakomPay</strong> sistema je moguća kupovina na sajtovima PakomShop, Apple, Suveniri Srbije, Yachting Club Belgrade, Chateau Bakery Cafe.</p>
<p style="text-align: justify;">Sistem naplate preko <strong>Banca Intesa E-Commerce</strong> sistema su implementirali: Comtrade Shop, Cri, Delta Generali, eMS, Eunet, Extra, Formax Store, Garmin, JatAirways, Laguna, List Computers, Multicom, MT:S, Na dlanu Shop, Neobee, Pakom Shop, SezamPro, Telenor, Tehnomanija, TiCo, Tuck, TV Shop, Železnice Srbije, Zlatara Andrejević.</p>
<p style="text-align: justify;"><strong>Pexim eMS</strong> sistem je implementiran na sajtovima Dunav Osiguranja, Card Service, Knjižara, Dobra knjiga, Papirni svet, Intertel</p>
<p style="text-align: justify;">Domaći avio prevoznik Jat Airways prodaje karte za avio saobraćaj, koje se mogu platiti nacionalnom DIna karticom, putem sistema <strong>Narodne banke Srbije</strong>.</p>
<h2 style="text-align: justify;">Saveti za kupovinu preko interneta</h2>
<p style="text-align: justify;">Savetujemo vam da pri kupovini roba i usluga preko interneta vašu lozinku koju koristite prilikom kupovine uvek držite u tajnosti,<br />
da podatke sa Vaše kartice otkrivate jedino prilikom kupovine preko interneta,  beležite sve vaše transakcije preko interneta i verujete jedino sajtovima koji su sertifikovani od strane izdavalaca kartica.</p>

]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.adriatalk.com/kupovina-preko-interneta-u-srbiji/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>6</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Elektronsko poslovanje u Srbiji</title>
		<link>http://www.adriatalk.com/elektronsko-poslovanje-u-srbiji/</link>
		<comments>http://www.adriatalk.com/elektronsko-poslovanje-u-srbiji/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 01 Mar 2009 16:47:12 +0000</pubDate>
		<dc:creator>admin</dc:creator>
				<category><![CDATA[Tehnologija]]></category>
		<category><![CDATA[banke]]></category>
		<category><![CDATA[elektronsko poslovanje]]></category>
		<category><![CDATA[internet kupovina]]></category>
		<category><![CDATA[Novac]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://adriatalk.com/?p=200</guid>
		<description><![CDATA[Kada pričamo o budućnosti elektronskog poslovanja u Srbiji, moramo prvo analizirati stanje u kome se ono nalazi trenutno. Elektronsko poslovanje u Srbiji nije razvijeno onoliko koliko bi moglo da bude. U korišćenju benefita elektronskog poslovanja naj dalje su otišle finansijske insitucije, odnosno banke. Taj trend se može pripisati velikom broju stranih banaka koje su ušle [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[
<div class="topsy_widget_data topsy_theme_blue" style="float: right;margin-left: 0.75em; background: url(data:,%7B%20%22url%22%3A%20%22http%253A%252F%252Fwww.adriatalk.com%252Felektronsko-poslovanje-u-srbiji%252F%22%2C%20%22style%22%3A%20%22big%22%2C%20%22title%22%3A%20%22Elektronsko%20poslovanje%20u%20Srbiji%22%20%7D);"></div>
<p style="text-align: justify;"><img class="alignleft size-thumbnail wp-image-201" title="e-shopping" src="http://adriatalk.com/wp-content/uploads/2009/03/e-shopping-150x150.jpg" alt="e shopping 150x150 Elektronsko poslovanje u Srbiji" width="150" height="150" />Kada pričamo o budućnosti elektronskog poslovanja u Srbiji, moramo prvo analizirati stanje u kome se ono nalazi trenutno. Elektronsko poslovanje u Srbiji nije razvijeno onoliko koliko bi moglo da bude. U korišćenju benefita elektronskog poslovanja naj dalje su otišle finansijske insitucije, odnosno banke. Taj trend se može pripisati velikom broju stranih banaka koje su ušle na naše tržište i sa svojih matičnih tržišta preneli neke prakse koje su se već pokazale kao dobre. Domaće banke su jednostavno preuzele neke od ovih usluga da bi ostale konkurentne pridošlim bankarskim grupacijama. Najrasprostranjeniji servis elektronskog poslovanja u Srbiji je Elektronsko bankarstvo (E-banking). U okviru ovog servisa banke nude različite usluge od provere stanja na računima i dobijanja izvoda sa računa do plaćanja elektronskim putem. U poslednje vreme su postale popularne elektronske usluge koje se distribuiraju putem SMS-a. Ovaj trend je vrlo logičan s obzirom na to da je mnogo veći broj korisnika bankarskih usluga koji poseduju mobilni telefon, nego onih koji poseduju računar sa internet konekcijom. Razlozi nedovoljne razvijenosti elektronskog poslovanja leže u više različitih faktora.</p>
<p style="text-align: justify;">Jedan od faktora je nedovoljan broj računara. Država je preuzela neke mere da bi računare učinila povoljnijim, a samim tim i dostupnijim stanovništvu, tako što je smanjila PDV na računare sa 18% na 8%. Drugi faktor koji utiče na otežan razvoj elektronskog poslovanja je mali broj korisnika sa brzim internet konekcijama. Razlozi za ovo su mnogobrojni, ali onaj koji se ističe je postojanje monopoliste koji diktira cene i kvalitet. Treći bitan faktor za elektronsko poslovanje, odnosno za odsustvo istog je nepostojanje zakona i propisa koji regulišu ovu oblast. Država je krenula u pravcu rešavanja ovog problema, sa nekoliko svojih poteza, kao što su donošenje Zakona o elektronskom potpisu, zatim uvrštavanje elektronskog poslovanja u Nacionalnu strategiju razvoja informacionog društva, kao i pokretanjem projekta elektronske uprave i elektronskog zdravstva. Da bi elektronsko poslovanje u jednoj državi počelo da se razvija, neophodno je da se uvedu elektronske javne usluge, kao što su elektronska uprava, elektronsko zdravstvo i elektronsko učenje, kao i okruženje koje će omogućiti elektronskom poslovanju da se razvija. Ovakve javne usluge mogu biti katalizator promene u navikama korisnika, i kao takve doprineti razvoju elektronskog poslovanja. Naravno, da bi sve ovo bilo moguće je da postoji sigurna informaciona infrastruktura i mogućnosti za korišćenje brzog interneta po konkurentnim cenama.</p>
<p style="text-align: justify;">Jedan od bitnih delova Nacionalne strategije razvoja informacionog društva je elektronsko poslovanje, koje je zadnjih godina pokretač rasta svetske privrede. Na primer, zarade od oglašavanja na internetu, po nekim studijama iz 2007. godine, će nadmašiti zarade od oglašavanja u štampanim medijima do 2010. godine. Od 70 miliona EUR koliko je 2006. godine utrošeno na reklamiranje u Srbiji, samo 1,26 miliona EUR je otišlo na on-line reklamiranje. Elektronsko poslovanje, ima veliku ulogu u međunarodnom poslovanju, jer ga u mnogome olakšava, tako da neiskorišćavanje potencijala e-poslovanja praktično dovodi do ograničavanja razvojnih mogućnosti nacionalne privrede.</p>
<p style="text-align: justify;">Elektronska trgovina u svetu predstavlja jedan od najpopularnijih i najzastupljenijih vidova elektronskog poslovanja. Ovaj vid elektronskog poslovanja u Srbiji još nije zaživeo u pravoj meri, niti ga koristi širi krug ljudi. Razlozi za ovakvo stanje su: nedostatak brzog internet pristupa, nedostatak validnih kreditnih kartica i sredstava za plaćanje (PayPal na primer još uvek nije moguće koristiti iz Srbije),  nedostatak poverenja u internet transakcije, kao i nedostatak elektronskog potpisa (Srbija je zadnja država u Evropi koja je donela zakon o elektronskom potpisu). U zemljama Evropske Unije preko 60% trgovine se obavilo elektronskim putem. Primena elektronskog potpisa i elektronskog poslovanja menja poslovni ambijent i stvara uslove da se svi poslovi rade drugačije i to, pre svega, brže, efikasnije i ekonomičnije. Poslovni partneri komuniciraju preko Interneta, razmenjuju elektronske ponude, elektronski ugovaraju nabavke, narudžbine potpisuju elektronskim potpisom, šalju elektronske naloge za isporuku naručene robe, vrše elektronsko plaćanje, prijavljuju svoju nabavku carini itd.</p>
<p style="text-align: justify;">Ovakvo poslovanje je dobro dokumentovano, zaštićeno od falsifikata i prevara i nije zasnovano na papirnim dokumentima, već se isključivo bazira na elektronskim dokumentima koji se, prema potrebi, mogu odštampati. Elektronski potpis u potpunosti zamenjuje svojeručni potpis u svim procedurama, osim u nekoliko, zakonom predviđenih slučajeva. Kod nas je Zakonom prihvaćen tzv. Kvalifikovani elektronski potpis, koji pouzdano garantuje identitet potpisnika, autentičnost elektronskog dokumenta i onemogućava naknadno poricanje odgovornosti za njihov sadržaj. Na polju sredstava plaćanja na internetu se takođe dešavaju pozitivni pomaci, jer sve više banaka nudi kartice kojima je moguće plaćanje preko interneta. Neke od banaka čak izdaju kartice, čija je jedina svrha plaćanje roba i usluga na internetu.</p>
<p style="text-align: justify;">Budućnost razvoja celokupnog elektronskog poslovanja u Srbiji, u mnogome će zavisiti od tempa razvoja elektronskog trgovanja. Mogućnosti trgovine elektronskim putem su velike, i mogu se primenjivati u mnogim delatnostima: od naručivanja i kupovine karata za sportske događaje i koncerte (<a target="_blank" href="http://www.ticketline.co.yu" target="_blank">www.ticketline.co.yu</a>, koji praktično jedan od retkih servisa koji svoje poslovanje obavlja isključivo elektronskim putem), preko elektronskog naručivanja hrane iz Vašeg omiljenog restorana (<a target="_blank" href="http://www.donesi.com" target="_blank">www.donesi.com</a>) do elektronske aukcije (<a target="_blank" href="http://www.limundo.com" target="_blank">www.limundo.com</a>). U zagradama su navedeni retki primeri projekata elektronskog trgovanja koji su prihvaćeni od strane korisnika u većoj meri. Razvojni put elektronskog poslovanja u Srbiji bi trebao da pored razvoja elektronske trgovine, obuhvati i razvoj elektronskog poslovanja čiji je predmet servis odnosno usluga. Pioniri u ovom poduhvatu su definitivno Banke sa početka teksta, koje nude neke usluge u okviru svog elektronskog poslovanja. Međutim, u budućnosti se može očekivati više projekata čija će poslovna oriientacija biti isključivo servisi u elektronskom poslovanju. Primera radi, internet portal <a target="_blank" href="http://www.krediti.rs" target="_blank">www.krediti.rs</a> pruža usluge informisanja korisnika o uslovima kredita koji su spremni da uzmu i pomaže im da izaberu najpovoljniji kredit na lak i brz način.</p>
<p style="text-align: justify;">S obzirom da je ispunjena većina primarnih uslova za razvoj elektronskog poslovanja u Srbiji uklonjen je veći deo barijera koje su kočile isti. Rasprostranjenost i pristupačnost brzog interneta je sve veća, donet je Zakon o elektronskom potpisu, smanjeni su porezi na računare (samim tim su oni postali pristupačniji), započet je rad na Nacionalnoj strategiji za razvoj informacionog društva u kojoj je elektronsko poslovanje prepoznato, kao jedan od prioriteta, zatim postoji sve više mogućnosti za internet plaćanja (većina banaka danas izdaje kartice kojima se može plaćati na internetu, korisnici sve više imaju poverenja u internet plaćanja i sve češće se ljudi odlučuju na korišćenje elektronskih servisa, koji olakšavaju poslovanje. Sve ovo je bilo neophodno, da bi se napravila baza na kojoj će se razvijati elektronsko poslovanje. Iako nedovoljno razvijeno razvijeno u Srbiji, elektronsko poslovanje počinje da se razvija mnogo bržim tempom nego što je to do sada bio slučaj. Pravac u kome će se razvijati elektronsko poslovanje u Srbiji je razvoj javnih elektronskih servisa koji će omogućiti lakše i efikasnije poslovanje, zatim razvoj elektronske trgovine i povećano korišćenje tehnologija koje pomažu u elektronskom poslovanju i trgovini, i na kraju razvoj elektronskih servisa (kako komercijalnih, tako i nekomercijalnih).</p>

]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.adriatalk.com/elektronsko-poslovanje-u-srbiji/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Kako kupovati preko interneta?</title>
		<link>http://www.adriatalk.com/kako-kupovati-preko-interneta/</link>
		<comments>http://www.adriatalk.com/kako-kupovati-preko-interneta/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 01 Mar 2009 16:00:11 +0000</pubDate>
		<dc:creator>admin</dc:creator>
				<category><![CDATA[Novac]]></category>
		<category><![CDATA[banke]]></category>
		<category><![CDATA[internet kupovina]]></category>
		<category><![CDATA[saveti]]></category>
		<category><![CDATA[Tehnologija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://adriatalk.com/?p=189</guid>
		<description><![CDATA[U svetu je odavno popularan šoping preko interneta iz više razloga: ne morate da gubite vreme putujući do omiljenog šoping centra, u svakom trenutku vidite da li je željena roba dostupna za kupovinu, sve možete odraditi sa kućnog računara. Sa druge strane u Srbiji, kupovina preko interneta još uvek nije zaživela u punom smislu te [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[
<div class="topsy_widget_data topsy_theme_blue" style="float: right;margin-left: 0.75em; background: url(data:,%7B%20%22url%22%3A%20%22http%253A%252F%252Fwww.adriatalk.com%252Fkako-kupovati-preko-interneta%252F%22%2C%20%22style%22%3A%20%22big%22%2C%20%22title%22%3A%20%22Kako%20kupovati%20preko%20interneta%3F%22%20%7D);"></div>
<p style="text-align: justify;"><img class="alignleft size-thumbnail wp-image-194" title="raiffeisen-visa-virtuon-kartica" src="http://adriatalk.com/wp-content/uploads/2009/03/raiffeisen-visa-virtuon-kartica-150x150.gif" alt="raiffeisen visa virtuon kartica 150x150 Kako kupovati preko interneta?" width="150" height="150" />U svetu je odavno popularan šoping preko interneta iz više razloga: ne morate da gubite vreme putujući do omiljenog šoping centra, u svakom trenutku vidite da li je željena roba dostupna za kupovinu, sve možete odraditi sa kućnog računara.</p>
<p style="text-align: justify;">Sa druge strane u Srbiji, kupovina preko interneta još uvek nije zaživela u punom smislu te reči. Mali je broj domaćih internet prodavnica, još manji broj internet prodavnica koje primaju kartice, dok broj domaćih prodavnica na internetu sa zavidnim nivoom zaštite korisnika skoro i da nema. Razlozi nedevoljnog razvoja internet kupovine u Srbiji su mnogobrojni: od nedostatka poverenja do nedostatka adekvatne zakonske regulative za ovaj vid kupovine.</p>
<p style="text-align: justify;">Sve više banaka nudi kartice kojima je moguće plaćanje preko interneta. Neke od banaka izdaju kartice, čija je jedina svrha plaćanje roba i usluga na internetu. Deo tih banaka savetuje svojim klijentima, da uplate na račun vrše neposredno pre nego što će izvršiti plaćanje na internetu, i to u iznosu tog plaćanja. Ovi saveti imaju za cilj da zaštite građane od elektronskih prevara. Na ovaj način se polako gradi poverenje ljudi ka internet transakcijama, koji su mnogo spremniji da koriste benefite elektronskog plaćanja i samim tim polako stvaraju neophodan ambijent za razvoj internet kupovine u našoj zemlji.</p>
<p style="text-align: justify;">U ovom tekstu ćemo vam predstaviti Visa Virtuon karticu Raiffeisen banke, čija je isključiva namena plaćanje preko interneta.</p>
<p style="text-align: justify;">VISA Virtuon karticu možete dobiti nakon što popunite zahtev za izdavanje ove platne kartice, i pošto u Raiffeisen banci otvorite devizni račun sa minimalnom uplatom od 20 evra za koji će biti vezano korišćenje kartice ili otvaranjem posebnog dinarskog tekućeg računa sa minimalnom uplatom od 300 RSD za koji će biti vezano korišćenje kartice.</p>
<p style="text-align: justify;">Korisnik kartice može biti svaki punoletni građanin Republike Srbije, kao i strano fizičko lice koje je zaposleno u ambasadi, diplomatsko-konzularnom predstavništvu ili strano fizičko lice sa prebivalištem u našoj zemlji.</p>
<p style="text-align: justify;">Iznos minimalne uplate mora postojati u svakom trenutku na računu kartice. Uplaćujte sredstva na Vaš račun neposredno pre planirane kupovine preko Interneta u iznosu očekivane kupovine.</p>
<p style="text-align: justify;">VISA Virtuon kartica Raiffeisen banke može se koristiti samo za plaćanja putem Interneta na određenim domaćim i  inostranim web sajtovima. Raiffeisen banka preporučuje kupovinu samo preko proverenih Web sajtova proverene bezbednosti.</p>
<p style="text-align: justify;">Prilikom plaćanja roba i usluga VISA Virtuon karticom na nekim sajtovima osim polja sa brojem kartice i polja sa datumom važnosti kartice, postoji i polje u koje treba uneti 3 cifre (CVV2). U ovo polje se unosi trocifren broj koji je odštampan na poleđini Vaše VISA Virtuon kartice.</p>
<p style="text-align: justify;"><img src="http://www.raiffeisenbank.rs/Domain.CORPORATE/ContentCache/CVV2.gif" alt="CVV2 Kako kupovati preko interneta?" width="300" height="150" title="Kako kupovati preko interneta?" /></p>
<p style="text-align: justify;">Za više informacija možete posetiti posetiti internet stranicu Raiffeisen banke: <strong><a target="_blank" href="http://www.raiffeisenbank.rs/Default.aspx?navId=3030&amp;pageId=3030&amp;gclid=CLijz6GGgpkCFQ9btAodDnLelg" target="_blank">Visa Virtuon kartica Raiffeisen banke</a></strong>.</p>
<p style="text-align: justify;">Ova banka je obezbedila i <a target="_blank" href="http://www.raiffeisenbank.rs/Default.aspx?navId=3031&amp;pageId=3031" target="_blank"><strong>spisak proverenih internet sajtova za kupovinu preko interneta</strong></a>.</p>

]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.adriatalk.com/kako-kupovati-preko-interneta/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>2</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>

